Dom za odgoj djece i mladeži Rijeka

imageimageimageimage


Dom za odgoj djece i mladeži Rijeka

Vukovarska 49
51000 Rijeka

Telefoni:
Upravna zgrada:
+385 (51) 671 083
+385 (51) 672 480-fax

Dijagnostika:
+385 (51) 672 344

Savjetovanje:
+385 (51) 672 344

Prihvat:
+385 (51) 678 758
+385 (51) 672 282

Mala skupina:
+385 (51) 672 485

Ženska resocijalizacija:
+385 (51) 671 708

Muška resocijalizacija:
+385 (51) 672 282

Sudske odgojne mjere:
+385 (51) 672 485

Poludnevni boravak u Domu:
+385 (51) 674 412

Poludnevni boravci u školama:

OŠ Podmurvice:
+385 (91) 672 4804

OŠ Zamet:
+385 (91) 672 4803

OŠ Srdoči:
+385 (91) 472 4806

OŠ Brajda:
+385 (91) 472 4812

OŠ Gornja Vežica:
+385 (91) 472 4813

OŠ Kozala:
+385 (91) 472 8114

OŠ Opatija:
+385 (99) 264 8018

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

ops-mala
vuk47-mala
candekova-mala

Zapisnik sa sastanka stručnih djelatnika domova zdravlja Primorskogoranske županije i pravnika/ca HPC-a, održanog 29. svibnja 2019.

Mjesto održavanja: Rijeka, prostorije Doma zdravlja Rijeka
Vrijeme održavanja: 13:00-14.10 sati

Prisutni:

1. Rozmari Tusić, Dom zdravlja PGŽ, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo - glavna sestra
2. Kristina Antešić, Dom zdravlja PGŽ, Ispostava Rab, patronažna sestra
3. Marinka Frankić, D.Z. PGŽ, Ispostava Rab, patronažna sestra
4. Jasna Delost, D.Z. Rijeka PGŽ, patronažna sestra/bacc.med.tech.
5. Jadranka Simić, D.Z. Rijeka PGŽ, patronažna sestra/bacc.med.tech.
6. Zdenka Uzelac, D.Z. Rijeka PGŽ, patronažna sestra
7. Jasenka Mičić, Dom zdravlja PGŽ, Ispostava Rijeka
8. Mladenka Ljuca, Dom zdravlja PGŽ, Ispostava Rijeka
9. Radmila Baljak, Dom zdravlja PGŽ, Patronažna služba (sestra)
10. Merica Brusić, DZ PGŽ- patronažna sestra, Ispostava Krk
11. Vanda Cattonaro, D.Z. PGŽ, Patronažna služba
12. Gordana Lavić-Kosić, D.Z. PGŽ, Patronažna služba
13. Natijana Klarić, D.Z. PGŽ, Patronažna služba
14. Bojana Burić, D.z. PGŽ, Patronažna služba
15. Maja Pešćica, D.Z. PGŽ, Patronaža
16. Jasmina Manester, D.Z. PGŽ, Patronaža
17. Deska Čolić, D.Z. PGŽ, Ispostava Krk, zdravstvena njega u kući
18. Anamarija Sokolić Gržetić, D.Z. PGŽ Krk, zdravstvena njega u kući
19. Anđelka Šunić, Dom zdravlja, patronažna sestra
20. Slavica Ivić, Dom zdravlja, patronažna sestra
21. Vesna Stipec, Dom zdravlja, patronažna sestra
22. Miljena Gaćeša, Dom zdravlja, patronažna sestra
23. Barbara Malašević, Dom zdravlja, patronažna sestra
24. Tamara car, Dom zdravlja, patronažna sestra
25. Dubravka Burić, Dom zdravlja
26. Luči Srok, Dom zdravlja
27. Ljeposava Kosanović, D.Z. PGŽ
28. Gaetana Vivoda, D.Z. PGŽ-Patronaža
29. Olivera Dubić, D.Z. PGŽ-Ispostava Opatija
30. Ivanka Turk, D.Z. PGŽ-Ispostava Čabar
31. Karlica Krulić, D.Z. PGŽ, Ispostava Delnice
32. Dejana Kosanović, D.Z. PGŽ, Ispostava Vrbovsko, Patronaža
33. D.Z. PGŽ Ispostava Vrbovsko (ime i prezime nečitljivo)
34. Andrijana Vrčić, D.Z. PGŽ, patronažna sestra
35. Mirjana Mamić, D.Z. patronažna sestra
36. Afrodita Klisović, D.Z. PGŽ, patronažna sestra
37. Snježana Gruškić, D.Z. PGŽ, patronažna sestra
38. Barbara Samardžija Ingra, D.Z. PGŽ, Patronaža
39. Vesna Kujundžić, CZSS-Rijeka, diplomirani pravnik
40. Biljana Zrnić-Vučković, CZSS Rijeka, diplomirana pravnica
41. Milena Mansić, Dom za odgoj djece i mladeži Rijeka
42. Tijana Krnjajić, Dom za odgoj djece i mladeži Rjeka
43. Gojko Štulina, pravni savjetnik u Hrvatskom pravnom centru
44. Tatjana Holjevac, voditeljica Programa zaštite djece bez pratnje i ranjivih skupina u Hrvatskom pravnom centru

I. T. Holjevac pozdravila je sve prisutne te nazočne upitala jesu li dosad imali iskustva u radu s djecom bez pratnje. Nakon uvoda, T. Holjevac je ukratko predstavila projekt, njegovu svrhu i ciljeve. Navela je da se projekt provodi u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje ga i financijski osigurava i podržava.

II. Nakon toga je održala predavanje na temu „Pravo na zdravstvenu zaštitu djece bez pratnje“.

III. Tijekom predavanja T. Holjevac uputila je sve prisutne u temu tko su djeca bez pratnje, te ih upoznala s temeljnim nacionalnim dokumentima koji reguliraju temu, a koji su u skladu s međunarodno-pravnim dokumentima koje je RH preuzela kao što je Konvencija o pravima djeteta. Upoznala ih je s Protokolom o postupanju prema djeci bez pratnje koji je donesen 2018. kako bi sudionici stekli uvid u kakvom se postupku ta djeca nalaze. T. Holjevac je pojasnila kako izgleda postupak odobrenja međunarodne zaštite, od izražavanja namjere pa sve do donošenja odluke te kakve sve vrste zaštite postoje i po čemu se razlikuju. Ukazala je na neke specifičnosti u postupku kada su stranke djeca bez pratnje, poput imenovanja posebnog skrbnika djetetu i upoznala ih s primjenom načela najboljeg interesa djeteta i načelom blagodati sumnje. T.Holjevac je sudionike upoznala s pravima koja djeca imaju kao tražitelji međunarodne zaštite i s pravima koja imaju kada im bude odobrena međunarodna zaštita.

IV. Nakon općenitog dijela, T. Holjevac je u svom predavanju kratko govorila o uključivanju djece bez pratnje u odgojno-obrazovni sustav te o mogućnosti da dobiju azil te koji su razlozi za dobivanje azila kratko navodeći praksu i primjere kao što je to genitalno sakaćenje do kojeg kod djevojčica može doći i prilikom obavljanja nekih drugih operativnih zahvata bez njihovog dopuštenja dok se nalaze u stanju potpune anestezije. T. Holjevac je zatim poseban naglasak skrenula na prava djece bez pratnje na zdravstvenu skrb što je bilo od velike koristi prisutnima jer se na tom području RH oni kao stručni djelatnici iz zdravstvene struke nisu baš imali prilike susretati. T. Holjevac je navela kako svi koji rade s djecom moraju poznavati prava djece po Konvenciji o pravima djeteta i po nacionalnom pravu. Navela je zakone koje reguliraku to područje s naglaskom na pravo na zdravstvenu zaštitu i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj. Zatim je spomenula Protokol iz toč. III ove bilješke u smislu da se radi o dokumentu koji objedinjuje sve nacionalne zakone navedene tematike s posebnim osvrtom na prava i obveze zdravstvenih djelatnika, a posebno liječnika s obzirom na njihove obveze u pružanju zdravstvene zaštite djeci bez pratnje. Ukratko je opisala proceduru prihvata djece bez pratnje kratko se osvrnuvši kako su prvi djelatnici i predstavnici RH koji se s takvom djecom susreću policajci na državnoj granici koji su obučeni za takvo postupanje. Nakon toga slijedi inicijalni zdravstveni pregled tek nakon kojeg se dijete bez pratnje može prihvatiti u ustanovu (dom za odgoj djece i mladeži). Navela je da je prvi korak testiranje na zarazne bolesti koje su specifične i karakteristične za zemlju odnosno regiju iz koje dijete bez pratnje dolazi te da iako se takva djeca nakon toga smještaju u domove za odgoj djece i mladeži ne može se povući paralela s razlozima zbog kojih se djeca hrvatski državljani smještaju u spomenute ustanove, a pri tom se misli na probleme u ponašanju. To dakle nije slučaj s djecom bez pratnje. Sam inicijalni zdravstveni pregled po odredbama Protokola podrazumijeva da će se isti obaviti u najbližoj  zdravstvenoj ustanovi na razini primarne zdravstvene zaštite (ukoliko se dijete pojavi u redovnom radnom vremenu) ili u zavodu za hitnu medicinu (ukoliko se dijete pojavi izvan redovnog radnog vremena). Nakon toga prelazi se u drugu fazu postupanja s djecom bez pratnje, a koja podrazumijeva uspostavljanje dugoročne skrbi o djetetu bez pratnje koja se manifestira u traženju roditelja ili ostalih srodnika djeteta koji borave u nekoj drugoj zemlji (najčešće članici EU). Nadalje napomnje kako se o djeci vodi i trebala bi se voditi izrazita skrb i briga te se zbog toga periodički izvještava Odbor resornog ministarstva o stanju njihovih prava. Također, vezano za što bolje ostvarivanje prava djece bez pratnje navodi se da u postupanju prema njima uvijek moraju biti nazočni ili na neki drugi što neposredniji način involvirani postavljeni posebni skrbnik i prevoditelj. Sve to iz razloga jer djeca ne raspolažu poslovnom sposobnošću, a sva prava im moraju biti predočena na jeziku koji razumiju. Ukoliko se za to ukaže potreba napomenuto je da takva djeca imaju i pravo na psihološko savjetovanje, posebice ako se radi o žrtvama mučenja. Rečeno je i da djeca ostvaruju pravo na zdravstvenu skrb potpuno besplatno na teret proračunskih sredstava pri čemu su u potpunosti izjednačena s pravima djece koja su državljani RH. Ukoliko se na strani liječnika, nekog drugog stručnog djelatnika ili postavljenog posebnog skrbnika pojavi sumnja u starosnu dob djeteta bez pratnje, pristupa se medicinskom vještačenju starosti uz uvjet da je dijete na vještačenje pristalo (pristanak je potreban jer se radi o izlaganju rendgenskom zračenju). Sam pregled bi po Protokolu trebalo trajati maksimalno 2 dana, a nalaz i mišljenje bi trebali biti izrađeni u roku od 14 dana. T. Holjevac se kratko osvrnula i na rad djece bez pratnje tražitelja međunarodne zaštite ako postupak traje duže od 9 mjeseci ili djece koja su dobila međunarodnu zaštitu, navevši kako je isti moguć ako su starija od 15 godina, da se ne radi o noćnom radu i da u slučaju ako se dijete redovno školuje, rad se smije obavljati samo za vrijeme školskih praznika.

V. Djelatnici domova zdravlja su postavili pitanje o usklađenosti zakonodavstva i prakse na što im je odgovoreno da iako postoje određeni raskoraci svim nadležnim ustanovama je išao i naputak kako postupati prema djeci bez pratnje koja se mogu pojaviti u njihovoj nadležnosti. Također su upućeni da eventualna tumačenja mogu tražiti od samog resornog Ministarstva zdravstva RH, zatim od Hrvatskog Crvenog križa koji je po svom karakteru institucija između državne i nevladine organizacije, kao i samom HPC-u. Djelatnike je nadalje zanimalo i što se događa u slučaju pomaganja takvoj djeci u nezakonitom ulasku, boravku i izlasku iz zemlje na što im je odgovoreno da se radi o protupravnom postupanju koje podliježe sankcijama bilo kaznenim bilo prekršajnim. Uputila je prisutne djelatnike da ako imaju dvojbi u postupanju prema djeci bez pratnje da se mogu obratiti T. Holjevac u HPC-u. Uputila je i prisutne da HPC provodi aktivnost pravne podrške posebnim skrbnicima u radu s djecom bez pratnje, te da se također mogu obratiti i u slučaju potrebe za tumačenjem nekih odredbi.

VI. Za kraj, T. Holjevac napomenula je da je svrha ovog Projekta da se s jedne strane upozna djelatnike domova zdravlja s time koja je njihova uloga u pružanju zdravstvene zaštite djeci bez pratnje velika, a s druge o potrebi zakonitog postupanja prema djeci bez pratnje. T. Holjevac zahvalila se svima prisutnima na sudjelovanju te im zaželjela sreću u daljnjem radu.  

Bilješku sastavio: Gojko Štulina, HPC  

podnozje

 

volunteerMala

Volontiraj i ti!

"Ako želiš učiniti pravu stvar u pravo vrijeme, onda pokloni to vrijeme našim korisnicima, i to je to!"

VolonteriZahvalnica2016


zahvalnica2016

volonteRI200px

grb