Dom za odgoj djece i mladeži Rijeka

imageimageimageimage


Dom za odgoj djece i mladeži Rijeka

Vukovarska 49
51000 Rijeka

Telefoni:
Upravna zgrada:
+385 (51) 671 083
+385 (51) 672 480-fax

Dijagnostika:
+385 (51) 672 344

Savjetovanje:
+385 (51) 672 344

Prihvat:
+385 (51) 678 758
+385 (51) 672 282

Mala skupina:
+385 (51) 672 485

Ženska resocijalizacija:
+385 (51) 671 708

Muška resocijalizacija:
+385 (51) 672 282

Sudske odgojne mjere:
+385 (51) 672 485

Poludnevni boravak u Domu:
+385 (51) 674 412

Poludnevni boravci u školama:

OŠ Podmurvice:
+385 (91) 672 4804

OŠ Zamet:
+385 (91) 672 4803

OŠ Srdoči:
+385 (91) 472 4806

OŠ Brajda:
+385 (91) 472 4812

OŠ Gornja Vežica:
+385 (91) 472 4813

OŠ Kozala:
+385 (91) 472 8114

OŠ Opatija:
+385 (99) 264 8018

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

ops-mala
vuk47-mala
candekova-mala

Zapisnik sa zajedničkog sastanka Hrvatskog pravnog centra i Hrvatskog Crvenog križa sa stručnim djelatnicima/cama domova zdravlja i predstavnicom Ministarstva zdravstva, održanog 16. travnja 2019. u Zagrebu

Mjesto održavanja: Zagreb, prostorije Hrvatskog Crvenog križa
Vrijeme održavanja: 9:30 – 12:00

Prisutni (abecednim redom):

1. Aymen Abas, Hrvatski Crveni križ, prevoditeljica
2. Višnja Grgurić – Štimac, Ministarstvo zdravstva, viša savjetnica, specijalni sektor za primarnu zdravstvenu zaštitu
3. Tatjana Holjevac, Hrvatski pravni centar, pravna savjetnica i voditeljica projekta
4. Maja Kadoić, Hrvatski Crveni križ, voditeljica Odjela za integraciju
5. Marija Kalinić, Hrvatski Crveni križ, medicinska sestra
6. Gordana Kučan – Šarfi, Centar za socijalnu skrb Novi Zagreb, Odjel za obitelj i mlade
7. Sanja Pavić, Hrvatski pravni centar, diplomirana pravnica
8. Ino Protrka, Dom zdravlja Zagreb – Centar, voditelj Službe obiteljske medicine
9. Ana Prskalo, Dom zdravlja Zagreb – Istok, diplomirana pravnica
10. Sandra Rukavina, Dom zdravlja Zagreb – Zapad, referentica za informiranje
11. Draženka Tenšek, Dom zdravlja Zagreb – Centar, pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo
12. Milica Tikvić, Dom zdravlja Zagreb – Istok, pomoćnica za sestrinstvo, glavna sestra i voditeljica Patronažne službe
13. Lana Vučinić, Hrvatski Crveni križ, stručni suradnik za integraciju
14. Gojko Štulina, Hrvatski pravni centar, diplomirani pravnik

I. T. Holjevac pozdravila je sve prisutne te predložila da se svi sudionici predstave i navedu imaju li iskustva u radu s djecom bez pratnje. Predstavnica Ministarstva zdravstva navela je izazove s kojima su se susreli u reguliranju zdravstvene zaštite različitih kategorija stranaca i tražitelja međunarodne zaštite te obavijestila prisutne o završnoj fazi Sporazuma između Ministarstva zdravstva i Ministarstva unutarnjih poslova o distribuciji podataka liječnicima osoba koje su dobile azil preko CEZIH-a. Nakon predstavljanja, T. Holjevac je održala predavanje na temu „Pravo na zdravstvenu zaštitu djece bez pratnje“.

II. Na početku predavanja T. Holjevac uputila je sve prisutne u projekt „Ostvarimo prava djece bez pratnje!“, potom im pojasnila tko su djeca bez pratnje te ih upoznala s temeljnim međunarodnim i nacionalnim dokumentima koji reguliraju temu. T. Holjevac je ukratko pojasnila kako izgleda postupak odobrenja međunarodne zaštite od izražavanja namjere pa sve do donošenja odluke te kakve sve vrste zaštite postoje i po čemu se razlikuju. Ukazala je na neke specifičnosti u postupku kada su stranke djeca bez pratnje poput imenovanja posebnog skrbnika djetetu i upoznala ih s primjenom načela najboljeg interesa djeteta. Pojasnila im je značenje koje Konvencija o pravima djeteta ima za nacionalno zakonodavstvo te ukazala na važnost prepoznavanja prava koja proizlaze iz Konvencije od strane onih koji rade s djecom, građana te same djece. Upoznala ih je i s Protokolom o postupanju prema djeci bez pratnje iz 2018. godine kako bi prisutni stekli uvid o tome u kakvom se postupku ta djeca nalaze. T. Holjevac je prisutne upoznala s pravima koja djeca imaju kao tražitelji međunarodne zaštite i s pravima koja imaju kada im bude odobrena međunarodna zaštita.

III. Nakon općenitog dijela, T. Holjevac je upoznala prisutne s fazama postupanja prema djeci bez pratnje od trenutka kada se zateknu na teritoriju RH. Izložila je postupanje policije prema djetetu radi utvrđivanja njegovog identiteta radi pronalaska roditelja i imenovanje posebnog skrbnika djetetu koji radi na osiguravanju ostvarivanja djetetovih prava. Ukazala je na probleme iz prakse u vezi spajanja obitelji kada djeca ostaju u RH, dugotrajnosti postupka te nedostupnosti zdravstvene zaštite i obrazovanja. Predstavila je postupak inicijalnog zdravstvenog pregleda kojemu dijete obvezno pristupa te probleme koji su se događali kada pregled ne bi bio proveden. Pojasnila je prisutnima kako se postupa u slučaju kada je potrebno utvrditi tko je djetetov poseban skrbnik.

IV. Povedena je rasprava o troškovima inicijalnog pregleda, broju obavljenih pregleda, nedostatku liječnika i zaštitara, infrakstrukturi u domovima zdravlja te problemima u prihvatilištima (Porin) vezano uz preglede.

V. Prisutni su se osvrnuli na sporost i neefikasnost državne administracije, problem preuzimanja zadataka koji su izvan njihovog djelokruga, gdje su naveli primjer preuzimanja poslova HZZO-a od strane Ministarstva zdravstva te predugo čekanje na zdravstvene preglede. Sudionici sastanka su pozvali Ministarstvo zdravstva i HZZO na pronalazak zajedničkih rješenja te su predstavili ideju o stvaranju informacijskog sustava kojim bi se osigurao sustav naplate.

VI. T. Holjevac je ukazala na problem nepoznavanja prava osoba pod međunarodnom zaštitom i tražitelja međunarodne zaštite od strane domova zdravlja, liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, s primjerom kako se događalo da, vezano za pravo na školovanje, Ministarstvo obrazovanja nije dobro obavilo informiranje škola o njihovim pravima. Predstavnica Ministarstva zdravstva pojasnila je kako je svim zdravstvenim ustanovama dostavljen dopis u vezi naputaka o postupanju s različitim kategorijama stranaca te kako liječnicima nije jasno kakvu zaštitu treba pružiti, a potom se osvrnula na problem koncesionara u sustavu s kojima nedostaje komunikacije.

VII. Prisutni su izložili svoja iskustva s problemom nedostupnosti zdravstvene zaštite osobama pod međunarodnom zaštitom odnosno tražiteljima međunarodne zaštite zbog (navodne) popunjenosti liječnika te izložili moguća rješenja o uvođenju takvih osoba u sustav zdravstvene skrbi, poput uvođenja koordinatora koji će objašnjavati prava pacijenata, kako tražiteljima međunarodne zaštite tako i liječnicima. Gđa Vučinić je pozdravila ideju, ali je pojasnila kako je nemoguće izaći sa svakom osobom na teren i pomagati u ostvarivanju prava. Nadalje, pristutni su se osvrnuli na slučajeve odbijanja pojedinih liječnika da pregledaju takve osobe i nedostatak odgovarajućih sankcija te problem nedostatka ginekologinja. Jedan od sudionika izložio je prijedlog o novčanoj stimulaciji kao alternativi sankcijama onim liječnicima koji žele pregledavati osobe pod međunarodnom zaštitom.

VIII. Predstavnica Ministarstva zdravstva je upoznala prisutne sa skorim donošenjem pravilnika o pružanju zdravstvene zaštite osobama koje nezakonito borave na teritoriju RH te o pripremi pravilnika za tražitelje azila i supsidijarne zaštite i djece bez pratnje te o trećem pravilniku koji bi trebao biti donesen, a koji se odnosi na azilante i ujedno je najkompliciraniji. Tim posljednjim pravilnikom trebao bi se riješiti problem administracije potpisivanjem sporazuma između MUP-a i Ministarstva zdravstva o prijenosu podataka tražitelja azila kako bi ta osoba bila vidljiva u CEZIH-u. Jedna od sudionica upozorila je da će tražitelji međunarodne zaštite padati pod sve veći financijski teret domova zdravlja ako se ništa ne promijeni. Predstavnica Ministarstva zdravstva je ukazala na problem osiguravanja zdravstvene zaštite u tranzitnom centru u Trilju zbog nedostatka liječnika u samom Trilju i okolici te kako su dostupni liječnici koncesionari, na što je ponovno predloženo osnivanje posebnog fonda. Gđa Vučinić je postavila pitanje kome se obratiti u domu zdravlja u slučaju kada azilanti traže liječnike, posebno u slučaju kada liječnici ne žele obaviti pregled. Predstavnica Ministarstva zdravstva je izjavila da se šalje poseban dopis Ministarstvu zdravstva. Izložen je problem dodjele liječnika u domu zdravlja nakon što su azilanti smješteni, budući da im je rečeno da nemaju izabranog liječnika nego mogu otići gdje god hoće. Predložena je ideja o određivanju nekoliko ambulanti koje bi pregledavale azilante te je povedena rasprava radi li se tu o nekoj vrsti „getoizacije“ nakon što je takav dopis, s opaskom u tom smjeru stigao Ministarstvu zdravstva od Pučke pravobraniteljice. Ponovno je izložena ideja o stvaranju baze telefonskih brojeva koje bi pacijenti mogli nazvati i tražiti liječnika kako bi se cjelokupni postupak ubrzao i pojednostavnio.

IX. T. Holjevac je izložila postupak obavljanja inicijalnog zdravstvenog pregleda. Gđa Kučan Šarfi je izjavila kako je trenutno ona posebni skrbnik djetetu bez pratnje za koje su izrazili sumnju na dob. Prisutni su postavili pitanje što učiniti u slučaju dolaska djeteta na pedijatriju izvan radnog vremena. T. Holjevac je pojasnila da je u praksi najčešće slučaj da djeca završe u Klaićevoj. Nadalje, objasnila je ulogu policijskog službenika u prijevozu djece i način prijevoza. Pojasnila je smještanje djece u odgojne domove i mogućnost smještanja u udomiteljske obitelji po novom Zakonu o udomiteljstvu. Dalje, iznijela je slučaj prvog odobrenja azila u Hrvatskoj kako bi sudionicima približila što je to točno azil odnosno iz kojih razloga se dobiva. Također, pojasnila je postupak koji se provodi u slučaju sumnje da se ne radi o djetetu nakon obavljenog inicijalnog pregleda, u kojem se potražuje mišljenje stručnih osoba koje će kroz razgovor s djetetom pokušati utvrditi postoji li sumnja, a u kojem slučaju se sumnja upisuje u povijest bolesti te se obavještava stručni radnik odnosno posebni skrbnik. Kasnije, radi točnog utvrđivanja može se provesti vještačenje te se pisanim putem obavještavaju posebni skrbnik i dijete te potpisuju suglasnost. Pojasnila je i posljedice neopravdanog odbijanja pregleda, a takva osoba će se smatrati punoljetnom. T. Holjevac je ukazala na potrebu uvažavanja kulturoloških razloga prilikom pregledavanja izgleda. Također, ukazala je na relativnost nalaza medicinskog ispitivanja budući da se njime ne može procijeniti točna dob djeteta te na uvažavanje načela blagodati sumnje, dobrobiti djeteta i ostalih načela koja se obavezno primjenjuju kada je riječ o djetetu. Nadalje, T. Holjevac je iznijela primjere kada je potrebno uzeti u obzir kulturološke razlike te ukazala na dužnost tražitelja međunarodne zaštite da poštuju naše propise kada dođu u RH.


X. T. Holjevac je nastavila s upoznavanjem prisutnih s pravima koje osobe imaju kada steknu međunarodnu zaštitu te s potrebom razlikovanja statusa azilanta od statusa stranca. T. Holjevac je ukazala na problem mentalnog zdravlja tražitelja međunarodne zaštite i postupanje s takvom osobom. Iznijela je probleme iz prakse kada bi osobe bez dokumentacije došle u prihvatilišta i napravile incident te završile na psihijatriji. Budući da osoba tamo može biti samo određeno vrijeme, a u prihvatilištu je bez nadzora, incidenti bi se ponavljali. Problem na koji je ukazala je nemogućnost oduzimanja poslovne sposobnosti već samo mogućnost postavljanja posebnog skrbnika za postupak azila pa osoba sudjeluje u postupku i ugrožava i sebe i druge. Upoznala ih je s izazovima s kojima se suočavaju tražitelji međunarodne zaštite kao što su jezične barijere odnosno nedostatak prevoditelja, nedostatak zdravstvenog osiguranja i administrativne poteškoće prilikom zdravstvenog pregleda, izostanak posebnog tretiranja žrtava mučenja. Gđa Kučan – Šarfi ukazala na postojanje centra za mentalno zdravlje mladih i mogućnost preventivnog testiranja radi utvrđivanja mentalnih poteškoća. Gđa Tikvić je također ukazala na postojanje još jednog centra za mentalno zdravlje mladih do 25 godina.

XI. T. Holjevac je upoznala sudionike s projektom HPC-a koji osigurava psihologa odnosno psihoterapeuta za žrtve mučenja čiji se procjena i mišljenje koriste kao dokazi u postupcima. Na kraju, izložila je probleme s kojima se djelatnici u sustavu zdravstvene skrbi susreću, poput nedostatka formalizirane suradnje između zdravstvenih ustanova koja se tiče mentalnog zdravlja, problem diskriminacije kod upisa kod liječnika, nedostatak informiranosti medicinskog osoblja i problem nadoplate lijekova koji nisu na osnovnoj listi lijekova za osobe koje nisu u radnom odnosu.

XII. Za kraj, T. Holjevac je pozdravila aktivnu raspravu tijekom sastanka i nastojanja da se riješe postojeći problemi. Prisutni su se još jednom osvrnuli na probleme koji se ponavljaju prilikom pružanja zdravstvene zaštite te iznijeli primjere iz prakse, s posebnim naglaskom na jezične barijere. Dr. Protrka je predložio stvaranje zainteresirane skupine liječnika iz domova zdravlja koji bi obavljali sve poslove o kojima se na sastanku raspravljalo, s čime se ostatak prisutnih složio. Predstavnica Ministarstva zdravstva je iskazala problem potkapacitiranosti državne uprave i zahvalnost svima koji sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti, na što je dr. Protrka dao komentar da je potrebno mladim liječnicima koji imaju ideje dati i priliku da ih prezentiraju i implementiraju. T. Holjevac se zahvalila svima na sudjelovanju i raspravi te izrazila želju za ponovnim susretom.


Bilješku sastavila: Sanja Pavić, Hrvatski pravni centar

 

podnozje

 

volunteerMala

Volontiraj i ti!

"Ako želiš učiniti pravu stvar u pravo vrijeme, onda pokloni to vrijeme našim korisnicima, i to je to!"

VolonteriZahvalnica2016


zahvalnica2016

volonteRI200px

grb