Dom za odgoj djece i mladeži Rijeka

imageimageimageimage


Dom za odgoj djece i mladeži Rijeka

Vukovarska 49
51000 Rijeka

Telefoni:
Upravna zgrada:
+385 (51) 671 083
+385 (51) 672 480-fax

Dijagnostika:
+385 (51) 672 344

Savjetovanje:
+385 (51) 672 344

Prihvat:
+385 (51) 678 758
+385 (51) 672 282

Mala skupina:
+385 (51) 672 485

Ženska resocijalizacija:
+385 (51) 671 708

Muška resocijalizacija:
+385 (51) 672 282

Sudske odgojne mjere:
+385 (51) 672 485

Poludnevni boravak u Domu:
+385 (51) 674 412

Poludnevni boravci u školama:

OŠ Podmurvice:
+385 (91) 672 4804

OŠ Zamet:
+385 (91) 672 4803

OŠ Srdoči:
+385 (91) 472 4806

OŠ Brajda:
+385 (91) 472 4812

OŠ Gornja Vežica:
+385 (91) 472 4813

OŠ Kozala:
+385 (91) 472 8114

OŠ Opatija:
+385 (99) 264 8018

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

ops-mala
vuk47-mala
candekova-mala

Zapisnik sa sastanka stručnih djelatnika Osnovne škole Ivan Kukuljević Sakcinski iz Ivanca i Centra za odgoj i obrazovanje „Pahinsko i pravnika/ca HPC-a, održanog 20. ožujka 2019.

Mjesto održavanja: Ivanec, prostorije Osnovne škole Ivan Kukuljević Sakcinski
Vrijeme održavanja: 11.30-13.00 sati

Prisutni (abecednim redom):

1. Robert Čusek, Centar za socijalnu skrb Ivanec
2. Jasenka Friščić, dipl. soc. radnik, Centar za socijalnu skrb Ivanec
3. Rajko Hatlak, učitelj-nastavnik Odgojni dom Ivanec, Centar za odgoj i obrazovanje „Pahinsko“
4. Tatjana Holjevac, pravnica u Hrvatskom pravnom centru i voditeljica projekta
5. Damir Jagić, ravnatelj O.Š. I.K. Sakcinski
6. Iva Kelemen, soc. pedagog O.Š. I.K. Sakcinski
7. Helena Kolar Herceg, učiteljica-nastavnica Odgojni dom Ivanec, Centar za odgoj i obrazovanje „Pahinsko“
8. Ksenija Kralj Vresk, dipl. pravnica, Centar za socijalnu skrb Ivanec, Odjel za djecu, mlade i obitelj
9. Jelena Mežnarić, nastavnica hrvatskog jezika Odgojni dom Ivanec, Centar za odgoj i obrazovanje „Pahinsko“
10. Draženka Stančić, školska knjižničarka O.Š. I.K. Sakcinski
11. Gojko Štulina, pravnik u Hrvatskom pravnom centru
12. Vesna Vitez, soc. pedagog O.Š. I.K. Sakcinski

I. T. Holjevac pozdravila je sve prisutne te predložila da se svi sudionici predstave i navedu imaju li iskustva u radu s djecom bez pratnje. Nakon uvodnog predstavljanja, T. Holjevac je ukratko predstavila projekt, njegovu svrhu i ciljeve. II. Nakon toga je održala predavanje na temu „Pravo na školovanje djece bez pratnje“.

III. Tijekom predavanja T. Holjevac uputila je sve prisutne u temu tko su djeca bez pratnje, te ih upoznala s temeljnim nacionalnim dokumentima koji reguliraju temu. Upoznala ih je s novim Protokolom o postupanju prema djeci bez pratnje koji je donesen 2018. kako bi sudionici stekli uvid u kakvom se postupku ta djeca nalaze. T. Holjevac je pojasnila kako izgleda postupak odobrenja međunarodne zaštite, od izražavanja namjere pa sve do donošenja odluke te kakve sve vrste zaštite postoje i po čemu se razlikuju. Ukazala je na neke specifičnosti u postupku kada su stranke djeca bez pratnje, poput imenovanja posebnog skrbnika djetetu i upoznala ih s primjenom načela najboljeg interesa djeteta. T.Holjevac je sudionike upoznala s pravima koja djeca imaju kao tražitelji međunarodne zaštite i s pravima koja imaju kada im bude odobrena međunarodna zaštita.

IV. Nakon općenitog dijela, T. Holjevac je u svom predavanju govorila o uključivanju djece bez pratnje u odgojno-obrazovni sustav. Navela je pravne osnove temeljem kojih djeca imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje te pojasnila koje su razlike ako je dijete tražitelj međunarodne zaštite, dijete s odobrenom međunarodnom zaštitom ili dijete bez pratnje koje nije tražilo međunarodnu zaštitu. Nakon toga je pojasnila tijek samog uključivanja djeteta u školu te koju ulogu u uključivanju djeteta u školu imaju njegov skrbnik, škola, uredi državne uprave te ministarstvo nadležno za obrazovanje kao i navela činjenicu da institut centra za posebno skrbništvo iz hrvatskog obiteljskog prava nije primjenjiv na djecu bez pratnje i da u postupku pri zahtjevu za pruženje međunarodnopravne zaštite djecu bez pratnje zasada zastupaju nevladine organizacije.

V. Djelatnici škole i centra za socijalnu skrb navode da veliki problem predstavlja pokretanje postupka školovanja djece bez pratnje zbog prebukiranosti posebnih skrbnika koji predstavljaju ishodišnu točku samog postupka. Slijedom toga su istaknuli kako konkretno njihov centar za socijalnu skrb ima premalo zaposlenika i da se po tom pitanju svakako ne nalazi u ravnopravnoj poziciji s primjerice centrom za socijalnu skrb u Ludbregu na čijem području se ne nalazi prihvatni dom za djecu bez pratnje kao što je to kod njih u Ivancu.


Djelatnici su istaknuli kako bi eventualna nova zapošljavanja u centru za socijalnu skrb svakako trebala ići u pravcu da se zaposle posebni skrbnici koji bi prethodno bili educirani o temi djece bez pratnje. Izrazili su i svoje negodovanje što jedna tako važna institucija kao što je posebni skrbnik nije adekvatno ljudski kapacitirana (brojčano i kvalitativno), a s druge strane je propisana zakonska obveza da ga se djetetu bez pratnje imenuje po službenoj dužnosti.

Djelatnici centra za socijalnu skrb su slijedom navedenog ukazali i na problem neplaćanja prekovremenog rada posebnih skrbnika koji bi po zakonu trebao biti plaćen.

Ukazali su i na problem što prilikom izrade rješenja za djecu bez pratnje, rješenja ne može izraditi dežurni socijalni radnik već se za isto mora zvati posebnog skrbnika koji je diplomirani pravnik.

Kao probleme i izazove s kojima se susreću kod postupka upisivanja djeteta u školu, djelatnici navode problem kratkog zadržavanja djece u Hrvatskoj dok se na rečeno Tatjana Holjevac nadovezala konkretno navevši primjer iz Rijeke gdje su joj stručni djelatnici na jednoj od održanih edukacija istaknuli problem dugog čekanja na potvrdu Ministarstva znanosti i obrazovanja za održavanje pripremne nastave u kojem slučaju su pisali i požurnice Ministarstvu, ali bez uspjeha.

Također, djelatnici navode da u postupku integracije kroz školovanje, djeca bez pratnje ne poznaju latinično pismo. Engleski jezik se koristi kao jezik posrednik s onom djecom koja ga poznaju dok za školovanje djece koja ne poznaju engleski jezik nastavnici sami kreiraju svoje rječnike koji su najčešće slikovni pa se učenju hrvatskog pristupa na način slikovnog prepoznavanja prikazanih predmeta što kasnije služi i za stvaranje dvojezičnog rječnika hrvatsko-paštu ili hrvatsko-urdu rječnika. Sve navedeno dovodi i do povećanja troškova uredskog materijala kao npr. troškovi papira, plastificiranja i sl.

Kao problem, djelatnici su ukazali i na činjenicu da su u Hrvatskoj izrazito rijetki prevoditelji koji raspolažu znanjem paštu jezika, isti su nedostupni, jedino MUP raspolaže nekolicinom u svojoj centrali. Također, da je u praksi gotovo nemoguće osigurati stalnu nazočnost prevoditelja tijekom vremena izvođenja pripremne dopuske nastave. Problem predstavlja i što prevoditelji nisu adekvatno plaćeni i što na novčana sredstva čekaju jako dugo. Pozitivno u svemu vide da se pripremna nastava ne svodi samo na sate hrvatskog jezika već su tu prisutni i izvode se predmeti poput tjelesnog odgoja i likovne kulture za koje nije nužno poznavanje hrvatskog jezika.

Budući da su stručni sudionici provedene edukacije ukazali i na problem što očigledno starije osobe pokušavaju ući u tretman djece bez pratnje, T. Holjevac je uputila prisutne u postupak utvrđivanja starosne dobi te istaknula probleme i izazove u praksi koji su se pojavljivali. Objašnjen je i problem procjene najboljeg interesa djeteta te kako tome pristupiti. T. Holjevac je uputila prisutne i na odredbe Protokola koje rješavaju probleme u praksi vezane za ta pitanja. Uputila je prisutne djelatnike da ako imaju dvojbi u postupanju prema djeci bez pratnje te njihovom uključivanju u školu da se mogu obratiti T. Holjevac u HPC-u. Uputila je i prisutne da HPC provodi aktivnost pravne pomoći skrbnicima u radu s djecom bez pratnje, te da se mogu obratiti u slučaju potrebe za tumačenjem nekih odredbi.

VI. Za kraj, T. Holjevac napomenula je da je svrha ovog Projekta da se s jedne strane upozna djelatnike škola s time koja je njihova uloga u uključivanju u obrazovanje djece bez pratnje, a s druge strane da se nadležna ministarstva upozna s postojećim problemima u praksi. T. Holjevac zahvalila se svima prisutnima na sudjelovanju te im zaželjela sreću u daljnjem radu.

Bilješku sastavio: Gojko Štulina, HPC

podnozje

 

volunteerMala

Volontiraj i ti!

"Ako želiš učiniti pravu stvar u pravo vrijeme, onda pokloni to vrijeme našim korisnicima, i to je to!"

VolonteriZahvalnica2016


zahvalnica2016

volonteRI200px

grb